ostaci_gradine_stari_vise_od__2000_godina

Izvor: monografija Otok Pag – autor Josip Portada

O PAGU:

Sastavljen od niti paške čipke, mirisa kadulje i okusa paškoga sira, otok Pag je snažan kao utvrda, kamena golet odolijeva ledenim burama i ljetnim vrućinama, šapatom Pag govori o svojoj prošlosti, kroz spomenike i sjećanja doziva radost nove budućnosti.
Na središnjem dijelu otoka Paga izdignuta nad prostranim bazenima soli, nalazi se akropola s crkvom Sv. Marije, kao dio nekadašnjeg Paga čije povijesne tragove valja tražiti još u razdoblju antike. Naziv Pag prvi se puta spominje u X. st. i to kada je 976. kralj Stjepan Držislav oslobodio Pag od bizantske vlasti i za upravitelja grada postavio hrvatskog župana. Jedan od najznačajnijih događaja u povijesti grada Paga jest dobivanje Bule kralja Bele IV. kojom je gradu Pagu darovao status Slobodnog kraljevskog grada. Bilo je to 30. ožujka 1244. godine i u spomen na taj događaj, 30. ožujka proglašen je Danom grada Paga. Nalazeći se stalno usred borbe Zadra i Raba za prevlast nad otokom , Pažani su željeli ostvariti autonomiju , za koju su se borili svim pravnim sredstvima. Paški je sudac Belota Dobronić na Općem hrvatskom saboru u Ninu 1396. godine nastojao i dijelom uspio oživotvoriti ideju o paškoj autonomiji. Hrvatski je kralj Ludovik I. 1376. godine potvrdio Pagu pravo Slobodnog kraljevskog grada , dajući mu uz postojeće , još i neke nove povlastice. Kralj Ladislav je 1403. godine prodao Veneciji svoj dio Dalmacije , u što je bio uključen i grad Pag. Na taj je način, za više stoljeća, Pag pripao Mletačkoj Republici. Godine 1433. dobio je Gradski statut , jedan od prvih dokumenata takve vrste u Hrvatskoj. Sredinom XV. st. opasnost od Turaka bila je sve veća , pa su Pažani, 18. svibnja 1443. godine, počeli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se i danas nalazi.
jedini_anticki_natpis_u_Pagu
Jedini antički natpis u Pagu

kartaPagaRosaccio

karta Paga Rosaccio iz 1606. godine

Planovi za izgradnju novoga grada Paga izrađivali su se u Veneciji, a u svemu tome sudjelovao je i veliki graditelj i kipar Juraj Matejev Dalmatinac. U novi su se grad Pažani preselili 1467. godine. Grad koji su napustili nazvali su jednostavno Stari grad i takav je naziv ostao do danas. Novoizgrađeni grad pružao je veću sigurnost, bio je okružen zidinama dodatno pojačanima sa devet kula.

poglednakuluKamerlengo

pogled na kulu Kamerlengo 1889. godine

U novi grad Pag preselilo se cijelo stanovništvo Starog grada, pa je zapravo povijest starog i novog Paga jedna ista i nedjeljiva. Na čelu pa ške uprave stoljećima se nalazio knez kojega je postavljala središnja vlast u Veneciji. Važnu ulogu u oblikovanju kulturnog i gospodarskog življenja u gradu Pagu imale su paške plemićke obitelji. Njihove su palače bile simbol moći i bogatstva, ali i općeg prosperiteta grada.

pagpjaca

Pag – pjaca 19.st.

Godine 1792. Pag je dobio prvu gimnaziju. Tijekom tridesetih godina XX.st. , zbog agrarne reforme usitnjeni su veliki otočni posjedi, što je oslabilo gospodarsku snagu plemstva, koje postupno počinje odlaziti u Italiju, Južnu Ameriku, a jedan dio u Zagreb, Rijeku i druge gradove u Hrvatskoj.

PagVelaulica

Pag – Vela ulica 1927. godine

Pazaninukabanu

Pažanin u kabanu 1874. godine
Do velikog osipanja gradskog stanovništva došlo je u dva navrata. Prvo početkom XX. st. , kada su zbog pojave peronospore uništeni otočni vinogradi. Zbog toga je oko 2000 Pažana 1905. godine otišlo u razne prekomorske zemlje, najviše u SAD i Australiju. Drugo veliko osipanje stanovništva dogodilo se neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1941.- 1945.). Početkom 60-ih godina intenzivirao se razvoj turizma, što je dalo novi zamah općem gospodarskom razvoju. Pag se počeo urbano širiti izvan stare gradske jezgre. Nastala su nova prigradska naselja Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sveta Jelena. Godine 1968. otvoren je hotel “Belevue” sa 370 ležajeva, uređuju se plaže, auto-kampovi, prometnice, caffe-barovi, disco-klubovi, trgovine. Turizam je izmijenio urbanu vizuru grada Paga i uvelike utjecao na život pučanstva. Na prijelazu iz XIX. u XX.st. u gradu Pagu živjelo je 4700 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Pagu je na 1000 muškaraca dolazilo 1028 žena. Pažani su 95,4 posto Hrvati, rimokatolici, organizirani u 6 župa, Pag, Gorica, Dinjiška, Vlašići, Povljana i Kolan.
SPOMENICI KULTURE
Stara jezgra grada Paga zaštićeni je spomenik kulture , a unutar nje nalaze se građevine koje svjedoče o intenzivnom gradskom životu Paga, kao i o bogatstvu kojim je raspolagao osobito od XV. do XVII. st. Grad Pag utemeljen je 18. svibnja 1443. godine, a prva građevina za koju je stavljen kamen temeljac je Zborna crkva Marijinog Uznesenja, na Trgu Petra Krešimira IV. Počela se graditi kao katedrala, dakle kao sjedište biskupije, ali tu funkciju iz raznih političko-povijesnih razloga, nikada nije imala. Crkva se može razgledati svakodnevno, a u njoj se redovito održavaju liturgije.
Preko puta Zborne crkve Marijina Uznesenja, na Trgu Petra Krešimira IV. nalazi se Kneževa palača.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Kneževa palača
Izgrađena je tijekom XV.st., a do 1905. godine u njoj je bilo sjedište otočne i gradske uprave. U toj su zgradi stolovali knezovi, tu je zasjedalo Plemićko i Gradsko vijeće.
 Na jugozapadnom dijelu stare gradske jezgre nalazi se kula Skrivanat uz koju se, prema Vangradima, nastavljaju drevni bedemi. Kula Skrivanat je jedina sačuvana od devet kula koje su nekada okruživale grad Pag. Izgrađena je u XV. stoljeću, kao snažna utvrda na sjeverozapadnoj strani grada.
kula
kula Skrivanat iz XV. st.